Podrijetlo i povijest Muzeja Folkwang
Povijest Muzeja Folkwang počinje sučeljebljevanjem dvaju različitih naslijeđa. Godine 1902. Karl Ernst Osthaus osnovao je privatni Folkwang Museum, kolekciju vođenu specifičnom vizijom modernog izražaja. Kasnije mu se pridružio Essener Kunstmuseum, osnovan 1906. godine. Dvije su entitetske cjeline spojene 1922. godine, čime je nastala institucija koja danas postoji u Essenu u Njemačkoj. Taj je savez stvorio veliku kolekciju usredotočenu na razvoj umjetnosti 19. i 20. stoljeća.
Samo ime nosi težinu drevnog značenja. Izvire iz koncepta Fólkvangr, livade mrtvih u nordijskoj mitologiji kojom upravlja boginja Freyja. Ta poveznica s temama života i sjećanja pruža tiho ambijentalno tło djelima koja se čuvaju u ovoj instituciji. Muzej već dugo funkcionira kao prostor u kojem se kroz njegovo fizičko postojanje promatra evolucija moderne umjetnosti.
Temelj institucije izgrađen je na težnji privatnih kolekcionara i promjenjivim strujama povijesti. Spajanjem Essener Kunstmuseum i Folkwang Museum, ovo je mjesto postalo središnja točka za proučavanje umjetničkih preokreta. Ono ostaje značajno pohranište za sve one koji su zainteresirani za razvoj modernizma kroz stoljeća.
Zdanje i njegova arhitektura
Arhitektonska prisutnost Muzeja Folkwang definirana je dijalogom između eri. Izvorni objekt, podignut 1902. godine, pruža povijesnu temeljku ovoj instituciji. To starije zdanje promišljeno je prošireno značajnim nadogradnjom koju je osmislio studio David Chipperfield Architects. To proširenje, otvoreno u siječnju 2010., dodalo je 16.000 četvornih metara postojećem muzejskom prostoru.
Nadogradnja se odlikuje poluprozirnim fasadnim slojevima izrađenima od recikliranih staklenih ploča. Takav izbor materijala omogućuje zdanju da sudjeluje u plesu promjenjive prirodne svjetlosti Essena u Njemačkoj. Dizajn stvara osjećaj otvorenosti, integrirajući modernu volumetriju s povijesnom arhitekturom. Interakcija betona i stakla osigurava da novi prostori djeluju povezano s izvornim lokacijom, pružajući istovremeno potrebnu razinu i veličinu za suvremene izložbeničke potrebe.
Glavne kolekcije i odjeli
Sadržaj koji čuva Museum Folkwang obuhvaća iznimnu širinu umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Ova kolekcija prati evoluciju modernog izražaja kroz razne medije, uključujući opsežan odabir grafike i crteža. Izvan ovih europskih tradicija, institucija održava i kolekciju drevne i ne-europske umjetnosti, pružajući širu perspektivu o ljudskoj kreativnosti kroz različita doba i geografije.
Značajan dio identiteta muzeja leži u njegovim specijaliziranim odjelima. Fotografska kolekcija narasla je na više od 50.000 fotografija, dokumentirajući vizualnu kulturu kroz širok spektar leća i tehnika. Uz to, Deutsche Plakat Museum u svom opsegu sadrži približno 340.000 plakata. Ova grafička djela nude vizualni kroničar političkog diskursa, ekonomskih promjena i kulturnih osjećaja, od Weimar Repuclike pa sve do Hladnog rata.
- Deutsche Plakat Museum: približno 340.000 plakata
- Fotografska kolekcija: više od 50.000 fotografija
Remek-djela kolekcije
Stajati pred djelom Frau vor untergehender Sonne znači susresti tišinu 1818. godine. Rad Caspara Davida Friedricha posjeduje mir koji zahtijeva određenu dozu strpljenja. Blizu, težak, ritmični rad iz 1888. godine zapisan je u djelu Vincenta Willema Van Gogha, Quay with Men Unloading Sand Barges. Potezi kistom ovdje nose fizičku težinu, osjećaj pokreta i industrijske snage koji ostaju opipljivi čak i u svojoj nepomičnosti.
Kolekcija putuje iz ovih kontemplativnih pejzaža u strukturiranu intenzivnost koju nosi Paul Cézanne. Njegovo djelo La carrière de Bibémus nudi studiju forme i geološkog prisustva. Taj fokus na strukturu pronalazi drugačiju, frenetičniju energiju u radovima njemačkih ekspresionista. Leaping Dancer Ernsta Ludwiga Kirchnera hvata specifičnu, nervoznu vitalnost koja definira tadašnji pomak prema emocionalnoj neposrednosti.
Također, u radovima koje je stvorio Eugène Henri Paul Gauguin prebivata duboki osjećaj onoga što je iskonsko. Njegovo djelo Contes Barbares, datirano iz otprilike 1902. godine, predstavlja odmak od naturalizma ranijih desetljeća. Prisutnost ovih djela stvara dijalog između promatranja vanjskog svijeta i izražavanja unutarnjih stanja.
Era nacizma i umjetničke čišćenja
Povijest ove institucije nosi u sebi duboku pukotinu uzrokovanu usponom nacizma. Tijekom tog razdoblja, režim je provedio sistematsko čišćenje djela koja su kategorizirana kao "dekadentna umjetnost". Ta je kampanja ciljala različite pokrete, uključujući apstrakciju, kubizam, ekspresionizam, surrealizam te impresionizam. Godine 1937. Joseph Goebbels organizirao je izložbu kako bi prikazao ta djela koja je vlada smatrala neprihvatljivim. Kolekcija Muzeja Folkwang izravno je bila pogođena tim političkim preokretima, što je rezultiralo uklanjanjem preko 1.200 umjetničkih djela iz njegovih posjeda.
Gubitak tih komada predstavlja značajnu prazinu u povijesti muzeja. Među umjetnicima čija su djela izbačena iz kolekcije bili su Georges Braque, Paul Cézanne, Giorgio de Chirico, Henri-Edmond Cross, André Derain, Henri Matisse te Edvard Munch. Osim uklanjanja tih specifičnih djela, razmjere razaranja bile su ogromne. Nacistička vlada spalila je približno 5.000 umjetničkih djela koja su se smatrala neprodajnim. Ta era ostaje teško poglavlje u narativu muzeja, označavajući vrijeme kada je umjetnički izraz bio potisnut državnom ideologijom.
