Format papira

Vodič za studentska djela

Self Portrait

Ime Razred Datum

Robert Mapplethorpe, Self Portrait (1988). Reproducirano u informativne svrhe; sva prava zadržava nositelj autorskih prava.

Osnovne informacije

Umjetnik
Robert Mapplethorpe artsdot.com/hr/artists/robert-mapplethorpe_hr/
Životopis umjetnika
1946 – 1989
Slikano
1988

U kontekstu

Self Portrait — Robert Mapplethorpe

Godina nastanka

  1. 1940
  2. 1950
  3. 1960
  4. 1970
  5. 1980

Shaded: životni opus Robert Mapplethorpe (1946–1989) ▲ ovo djelo, 1988

Slična djela

  • Tulip, 1984 artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-tulip-D92T5U-en/
  • Orchids, 1985 artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-orchids-D92T7T-en/
  • Lily, 1984 artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-lily-D4DBPZ-en/

Odaberite jedno od gore navedenih djela: navedite dvije zajedničke značajke s ovim djelom i jednu koja ih razlikuje.

Još djela koja se mogu postaviti uz ovo: artsdot.com/hr/art/similar/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/

Boje

Izmjereno na temelju slike

    Glavna boja

    Espresso #363636

    Spremljena paleta

    • #363636
    • #BCBCBA
    • #717171
    • #1A1819
    Naziv glavne boje
    Espresso
    Intenzitet
    Monochromatic Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedinstvene prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Gentle Razlika u svjetlini i zasićenosti boja unutar slike.
    Harmonija
    Strong Color Unity Koliko dobro boje funkcioniraju zajedno, od suprotstavljenih do potpuno ujedinjenih.
    Svjetlina
    Deep_shadow Opća svjetlina ili tamnoća slike, od dubokih sjena do svijetlih vrhunaca.
    Zasićenost
    Muted Koliko su boje čiste i snažne, od gotovo sivih do potpuno živopisnih.

    Umjetnik i muzej

    Umjetnik

    Robert Mapplethorpe

    Rođen/a u Floral Park, Sjedinjene Američke Države

    Život ukovan u formu: Svet Robert Mapplethorpea

    Robert Mapplethorpe, ime koje je sinonim za zadivljujuću ljepotu i duboku kontroverzu, ostaje jedan od najutjecajnijih fotografa 20. stoljeća. Rođen u Floral Parku, New York, 1946. godine, njegov put nije bio obilježen trenutnim umjetničkim priznanjem, već postepenom evolucijom potaknutom eksperimentima, mentorstvom i nepokolebljivom posvećenošću istraživanju granica forme i žudnje. Prvobitan privlačen grafičkim umjetnostima na Institutu Pratt, Mapplethorpe se ubrzo našao u sukobu s tradicionalnim akademskim ograničenjima, napokon odlazeći prije dovršetka studija. Taj odlazak nije bio odbacivanje same umjetnosti, već potraga za medijem koji bi mogao izravnije prenijeti njegov rastuću viziju – viziju duboko utjecanu umjetnicima poput Josepha Cornella i Marcela Duchampa, čije su prihvaćanje pronađenog predmeta i konceptualna igra rezonirale s njegovim vlastitim razvijajuća estetskim osjećajima. Te rane godine obilježene su kolažima različitih medija te zamršnim asamblažama nastalim od pronađenih materijala i izrezanih slika, što je nagovještavalo formalnu preciznost i tematske probleme koji će kasnije definirati njegov fotografski rad.

    Polaroidni genesis i kreativno partnerstvo

    Ključni trenutak nastupio je stjecanjem Polaroidovog aparata 1970. godine. To nije bila samo promjena alata; to je bilo otkriće. Neposrednost Polaroidovog procesa omogućila je Mapplethorpeu da zaobiđe tradicionalne tehnike tamne komore, usredotoživši se umjesto toga na kompoziciju, svjetlo i sjenu – elemente koji će postati zaštitni znak njegovog stila. U početku su ovi Polaroidi bili integrirani u njegove kolaže, ali su ubrzo počeli zahtijevati svoju neovisnost, otkrivajući jedinstvenu snagu u svojoj oštroj crno-bijeloj tonalnosti. Istovremeno, razvila se duboko značajna veza s pjesnicom i glazbenicom Patti Smith. Njihova povezanost, koja je trajala od 1967. do 1972. godine, bila je prožeta uzajamnom umjetničkom podrškom i inspiracijom. Smith je postala čest motiv Mapplethorpeovog okvira, a njezina sirova energija i boemski duh zabilježeni su na slikama koje posjeduju intimnu ranjivost. Ovo razdoblje nije se odnosilo samo na romantično partnerstvo; bilo je to žarište u kojem su oba umjetnika usavršavala svoj zanat, izazivajući jedno drugo da pomeraju kreativne granice.

    Ovladavanje formom: Stil, teme i kontroverza

    Mapplethorpeov fotografski stil odlikuje se rigoroznim formalizmom – naglaskom na kompoziciju, simetriju i interakciju svjetla i sjene koja podsjeća na klasičnu skulpturu. On nije jednostavno dokumentirao svoje motive; on ih je konstruirao, podižući svakodnevne predmete i ljudske oblike u status ikona putem pedantne tehnike. Njegova tematika bila je iznimno raznolika: portreti slavnih osoba poput Andyja Warhola i Deborah Harry, izvrsno prikazane cvjetne mrtve prirode – posebno orhideje i kalaje – te zapanjujuće intimni autoportreti. Međutim, upravo je njegovo istraživanje BDSM subkulture u New Yorku 70-ih i 80-ih godina izazvalo značajnu kontroverzu. Ove slike, nepokolebljive u svom prikazu seksualnosti i dinamike moći, izazvale su konvencionalna shvaćanja ukusa i morala, pokrećući debate o cenzuri i umjetničkoj slobodi. Mapplethorpe se nije povlačio pred tim kontroverzama; prihvatio ih je kao neotuđivi dio svoje umjetničke prakse, vjerujući da umjetnost treba potaknuti razmišljanje i izazvati društvene norme. Često je u svom radu koristio religijske ili klasične motive, stvarajući uvjerljiv dijalog između suvremenih tema i povijesnih umjetničkih oblika, čime je dodatno zakomplicirao interpretacije i dodao slojeve značenja.

    Naslijeđe i trajni utjecaj

    Mentorstvo umjetničkog kuratora Sama Wagstaffa bilo je presudno za Mapplethorpeov profesionalni put, pružajući ključnu financijsku podršku i smjernice tijekom njegovih formativnih godina. Tijekom 1980-ih, Mapplethorpe se intenzivno izlagao, stječući sve veće priznanje u umjetničkom svijetu, što je kulminiralo velikom retrospektivom u Whitney Museum of American Art 1988. godine – značajemnim postignućem koje je učvrstilo njegov položaj kao značajnog suvremenog umjetnika. Ipak, ovaj uspjeh bio je zasjenjen kontroverzom oko izložbe Robert Mapplethorpe: The Perfect Moment, koja je pokrenula žestoke debate o javnom financiranju umjetnosti koja se smatrala obscenom. Tragično, Mapplethorpe je preminuo od AIDS-a 1989. godine, ostavivši za sobom golemi i složen korpus djela koji i danas odjekuje. Nakon njegove smrti, osnovana je Zaklada Roberta Mapplethorpea kako bi se očuvalo njegovo umjetničko naslijeđe, podržilo medicinsko istraživanje vezano uz HIV/AIDS i promovirala fotografija kao umjetnička forma. Njegov utjecaj proteže se daleko izvan okvira fotografije, utječući na generacije umjetnika svojom hrabrom istraživanjem seksualnosti, formalističkim pristupom i nepokolebljivom posvećenošću pomeranju kreativnih granica. Rad Roberta Mapplethorpea ostaje predmet stalne rasprave i analize, utvrđujući njegovo mjesto kao jednog od najvažnijih – i često najizazovnijih – američkih umjetnika 20. stoljeća. On je uzdigao fotografiju u poštovano umjetničko područje, dokazavši da ona može biti više od same dokumentacije; može biti skulptura, poezija i provokacija, sve spojeno u jednoj zapanjujućoj slici.

    Dodatne informacije

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji povezuje na stranicu za preuzimanje Self Portrait

    artsdot.com/hr/art/download/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/

    Izvor za ovo umjetničko djelo

    MLA
    Mapplethorpe, Robert. Self Portrait. 1988, https://artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/
    APA
    Mapplethorpe, Robert (1988). Self Portrait [Painting]. https://artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/
    Chicago
    Robert Mapplethorpe. Self Portrait. 1988. https://artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/
    Harvard
    Mapplethorpe, Robert (1988) Self Portrait. Available at: https://artsdot.com/hr/art/robert-mapplethorpe-self-portrait-AQRLEN-en/

    Pogledajte pažljivije

    Self Portrait — Robert Mapplethorpe

    Pogledajte pažljivije

    Odgovorite vlastitim riječima. Ovdje nema netočnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Što vam prvo privlači pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. Koliko lica možete pronaći? ____ (naš katalog broji 1 — slažete li se?)
    4. Naš katalog klasificira ovo djelo pod: portraits. Slažete li se? Što biste dodali ili uklonili?
    5. Vratite se na djelo Tulip (1984), koje ste ranije vidjeli u ovom vodiču. Navedite dvije zajedničke značajke koje to djelo dijeli s ovim radom te jednu koja mu se razlikuje.

    Vaš odgovor

    Napišite kratki odlomak o ovom umjetničkom djelu. Koristite činjenice iz ranijih dijelova ovog vodiča te svoje prethodne odgovore.