Format papira

Vodič za studentska djela

Cismon

Ime Razred Datum

Đoko Mazalić, Cismon (1917), Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Reproducirano u informativne svrhe; sva prava zadržava nositelj autorskih prava.

Osnovne informacije

Umjetnik
Đoko Mazalić artsdot.com/hr/artists/doko-mazalic_hr/
Životopis umjetnika
1888 – 1975
Slikano
1917
Tehnika
Acrylic On Canvas
Izvorni dimenzije
40 x 40 cm
Pokret
Landscape Painting
Lokacija izložbe
Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine artsdot.com/hr/museums/nacionalna-galerija-bosne-i-hercegovine-sarajevo_hr/
Artistic style
Landscape
Notable elements
Mountains, trees
Subject or theme
Nature scene

U kontekstu

Cismon — Đoko Mazalić

Koliko je veliko?

Originalne dimenzije su 40 × 40 cm (visina × širina), prikazane ovdje pored odrasle osobe prosječne visine.

Godina nastanka

  1. 1880
  2. 1890
  3. 1900
  4. 1910
  5. 1920
  6. 1930
  7. 1940
  8. 1950
  9. 1960
  10. 1970

Shaded: životni opus Đoko Mazalić (1888–1975) ▲ ovo djelo, 1917

Slična djela

Odaberite jedno od gore navedenih djela: navedite dvije zajedničke značajke s ovim djelom i jednu koja ih razlikuje.

Još djela koja se mogu postaviti uz ovo: artsdot.com/hr/art/similar/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/

Boje

Izmjereno na temelju slike

    Glavna boja

    Espresso #525d4b

    Spremljena paleta

    • #525D4B
    • #A1A79C
    • #8A937B
    • #5E7A7E
    Naziv glavne boje
    Espresso
    Intenzitet
    Balanced Koliko su boje zasićene i raznolike, od jedinstvene prigušene nijanse do mnoštva jarkih tonova.
    Kontrast
    Serene Razlika u svjetlini i zasićenosti boja unutar slike.
    Harmonija
    Softly Mixed Palette Koliko dobro boje funkcioniraju zajedno, od suprotstavljenih do potpuno ujedinjenih.
    Svjetlina
    Bright Opća svjetlina ili tamnoća slike, od dubokih sjena do svijetlih vrhunaca.
    Zasićenost
    Subtle Color Koliko su boje čiste i snažne, od gotovo sivih do potpuno živopisnih.

    O ovom umjetničkom djelu

    Cismon — Đoko Mazalić

    Đoko Mažalić’s “Cismon”: A Serene Vision of Bosnian Landscape

    Cismon,” painted in 1917 by the esteemed Bosnian artist Đoko Mažalić, offers a captivating glimpse into the heart of Bosnia and Herzegovina. Measuring 40 x 40 cm, this landscape transcends mere representation; it’s an imbued expression of the region's natural beauty and a testament to Mažalić’s burgeoning artistic voice. The painting depicts a tranquil scene dominated by a majestic mountain range, its peaks rendered in a delicate blue hue that evokes both serenity and a sense of awe. Scattered throughout this vast expanse are trees – carefully placed to create depth and dimension – anchoring the viewer's gaze within the composition. Two figures, subtly integrated into the landscape near the center and on the right side, add an element of human scale and invite contemplation about our place within nature’s grandeur.

    A Painter Forged in Budapest and Rooted in Bosnia

    Đoko Mažalić's artistic journey is intrinsically linked to the early 20th-century development of Bosnian art. Born in Bosanska Kostunica in 1888, he was part of a pioneering generation of artists who benefited from formal training at the Academy of Fine Arts in Budapest (1910-1914). This exposure to European artistic trends – particularly Impressionism and early Modernism – profoundly shaped his style. Alongside contemporaries like Gabriel Jurkić and Petar Tiješić, Mažalić was instrumental in establishing a distinct Bosnian artistic identity, blending traditional landscape motifs with innovative techniques. His formative years in Budapest instilled a rigorous approach to composition and color theory, which he then skillfully applied to the evocative landscapes of his homeland.

    Technique and Style: A Harmonious Blend

    Mažalić’s technique in “Cismon” exemplifies a harmonious blend of observation and artistic interpretation. The brushwork is generally smooth and controlled, creating a sense of atmospheric perspective that enhances the illusion of depth. The use of color is particularly noteworthy – the dominant blues of the mountains are skillfully juxtaposed with warmer tones in the trees and foreground, drawing the eye through the composition. While influenced by European trends, Mažalić’s style remains distinctly Bosnian, characterized by a sensitivity to local topography and a profound appreciation for the region's natural beauty. The painting demonstrates a mastery of light and shadow, capturing the subtle nuances of the landscape with remarkable precision.

    Symbolism and Emotional Resonance

    Beyond its technical merits, “Cismon” resonates with deeper symbolic meanings. The mountains themselves often represent strength, resilience, and spiritual aspiration – themes prevalent in Bosnian folklore and religious traditions. The inclusion of human figures subtly reminds us of our connection to the natural world, prompting reflection on humanity’s role within a vast and timeless landscape. Painted in 1917, during a period of significant social and political change in Europe, the painting's serene depiction of nature offers a moment of quiet contemplation – a refuge from the turmoil of the era. The overall effect is one of profound peace and beauty, inviting viewers to lose themselves in the timeless grandeur of the Bosnian landscape.

    Umjetnik i muzej

    Umjetnik

    Đoko Mazalić

    Rođen/a u Bosanska Kostajnica, Bosna i Hercegovina

    ranije godine i obrazovanje

    Đoko Mazalić, jedan od najznačajnijih bosanskih umjetnika, rođen je 1888. godine u Bosanskoj Kostajnici. Bio je dio prve generacije slikara školovanih u umjetničkim akademijama, stvarajući alongside istaknutih suvremenika kao što su Gabrijel Jurkić, Petar Tiješić i Špiro Bočarić. Mazalićovo umjetničko putovanje oblikovalo je studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Budimpešti, koji je trajao od 1910. do 1914. godine.

    umjetnička karijera i stil

    Mazalićev opus prepoznatljiv je po stilskoj svestranosti i kvalitativnoj dosljednosti koja prožima svako njegovo djelo. Njegova slika, a posebno pejzaži, predstavljaju vrhunac njegovog stvaralaštva, pružajući nam jedinstvenu interpretaciju prirode. Djelo Motiv iz Vranduka (1920.), kao izvrsni primjer pejzažnog slikarstva, svjedoči njegovoj nevjerojatnoj sposobnosti da uhvati samu srž prirodnog svijeta. Istaknuta djela:

    Pejzaž (1913.), Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine

    Motiv iz Vogošće (1930.), Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine

    Selo pod snijegom (1930.), Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine

    podučavanje i naslijeđe

    Tijekom razdoblja od 1923. do 1945. godine, Mazalić je radio kao profesor u Sarajevu, ostavljajući neizbrisiv trag na umjetničku scenu regije. Njegov utjecaj i dalje je živ i prisutan u radovima mlađih umjetnika koji su slijedili njegove umjetničke staze. Pogledajte više djela umjetnika Đoko Mazalić:

    Umjetnička djela Đoka Mazalića

    Muzej István Dobó (Eger, Mađarska) - bogato kulturno naslijeđe (predstavlja drugačijeg umjetnika, ali prikazuje kolekciju muzeja)

    zaključak

    Umjetničko naslijeđe Đoka Mazalića svjedočanstvo je njegovog inovativnog pristupa i predanosti vječnom traženju ljepote Bosne i Hercegovine. Njegova djela nastavljaju inspirirati umjetnike i ljubitelje umjetnosti, čvrsto utemeljujući njegovo mjesto u povijesnim zapisima bosanske umjetničke povijesti. Srodni umjetnici:

    Gabrijel Jurkić

    Petar Tiješić

    Špiro Bočarić

    Pročitajte više:

    Profil Đoka Mazalića na AllPaintingsStore.com

    Đoko Mazalić - Wikipedia

    Muzej

    Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine

    Izloženo u Sarajevo, Bosna i Hercegovina

    Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine: Naslijeđe umjetničke otpornosti

    Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine stoji kao svjetionik bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa, smještena u samom srcu Sarajeva—grada koji je ostao ožilostkan od sukoba, ali je ostao nepokolebljiv u svojoj predanosti očuvanju ljepote i poticanju umjetničkog dijaloga. Osnovana 1946. godine usred napora za obnovu nakon Drugog svjetskog rata, ona se iz pepela razaranja uzdigla kao svjedočanstvo neustrašivog duha Bosne i posvećenosti umjetničkom izražavanju. Danas, čuvajući preko 6.000 umjetničkih djela koja obuhvaćaju stoljeća povijesti, galerija ne služi samo kao riznica remek-djela, već kao dinamičan prostor u kojem se bosanska umjetnost prepliće s globalnim perspektivama.

    Zbirka oblikovana turbulentnim vremenima

    Prepoznatljiv karakter Galerije proizlazi iz njezinog nevjerojatnog putovanja kroz razdoblja previranja—najviše sve tijekom opsade Sarajeva i rata u Bosni (1992. - 1995.). Unatoč ogromnim izazovima, kuratori su marljivo čuvali zbirku, osiguravajući da umjetnička blaga nastave inspirirati i educirati generacije. Ova nepokolebljiva predanost učvrstila je ulogu Galerije kao simbola bosanske otpornosti i kulturne kontinuiteti.

    Zbirka se ponosi impresivnim draguljima koji odražavaju bogate umjetničke tradicije Bosne: Kolekcija Ferdinanda Hodlera prikazuje duboki utjecaj švicarskog simbolizma na bosansku umjetnost, predstavljajući evokativne pejzaže prožete duhovnim promišljanjem. Jugoslavenski majstori nude prostranu panoramu umjetničkih trendova 20. stoljeća—slike i skulpture koje utjelovljuju kulturni identitet Jugoslavije tijekom njenih formativnih godina. Nadalje, očaravajuća kolekcija ikona osvjetljava pravoslavno kršćansko naslijeđe Bosne, pružajući uvid u stoljeća religijske ikonografije i umjetničkog umeća. Kontemporana umjetnost nastavlja evoluirati, odražavajući suvremene umjetničke pokrete, bilo domaće ili međunarodne, dok rotirajuće fotografske izložbe nude jedinstvene perspektive na bosansko društvo i kulturu kroz vrijeme.

    Arhitektonski odraz: Modernizam usred povijesti

    Sama zgrada Galerije utjelovljuje modernističku estetiku koja je bila prisutna u poslijeratnom Sarajevu—namjernim izborom osmišljenim da odara obnovu i simbolizira novi početak za kulturne institucije Bosne. Projektirao ju je češki arhitekt Karel Pařík, a sastoji se od četiri simetrična paviljona koji udomljuju zasebne odjele posvećene arheologiji, etnologiji, prirodnoj povijesti i sveobuhvatnoj knjižnici. Ovi paviljoni stoje kao trajni spomenici, odražavajući arhitektonsku evoluciju Sarajeva dok čvrsto usidruju Galeriju u njezin povijesni kontekst.

    Platforma za umjetničko izražavanje

    Više od same očuvanja umjetnosti, Nacionalna galerija aktivno njeguje umjetničku kreativnost—služeći kao ključna platforma kako za etablirane bosanske umjetnike, tako i za nove talente. Izložbe redovito prikazuju inovativna djela u različitim medijima—slikarstvu, kiparstvu, instalacijama i digitalnoj umjetnosti—demonstrirajući uključenost Bosne u suvremene umjetničke trendove. Odjel dokumentacije i knjižnica Galerije potiče znanstvena istraživanja raznolikih umjetničkih tema, doprinoseći dubljem razumijevanju i cijenjenju bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa.

    Na kraju, Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine poziva posjetitelje da krenu na putovanje kroz umjetnu dušu Bosne—otkrivajući njezino mjesto u svjetskom svijetu umjetnosti i prepoznajući njezinu trajnu važnost kao svjedočanstva otpornosti, ljepote i kulturnog identiteta.

    Dodatne informacije

    Pronađite ovo na mreži

    QR kod koji povezuje na stranicu za preuzimanje Cismon

    artsdot.com/hr/art/download/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/

    Izvor za ovo umjetničko djelo

    MLA
    Mazalić, Đoko. Cismon. 1917, Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. https://artsdot.com/hr/art/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/
    APA
    Mazalić, Đoko (1917). Cismon [Painting]. Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. https://artsdot.com/hr/art/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/
    Chicago
    Đoko Mazalić. Cismon. 1917. Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. https://artsdot.com/hr/art/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/
    Harvard
    Mazalić, Đoko (1917) Cismon. Nacionalna galerija Bosne i Hercegovine. Available at: https://artsdot.com/hr/art/doko-mazalic-cismon-D7SAKU-en/

    Pogledajte pažljivije

    Cismon — Đoko Mazalić

    Pogledajte pažljivije

    Odgovorite vlastitim riječima. Ovdje nema netočnih odgovora — postoje samo odgovori koje možete objasniti.

    1. Što vam prvo privlači pažnju i zašto?
    2. Koje boje ili oblici stvaraju atmosferu — i kakva je to atmosfera?
    3. Naš katalog klasificira ovo djelo pod: mountain landscape, scenic vista art, blue mountain tones. Slažete li se? Što biste dodali ili uklonili?
    4. Vratite se na djelo Old Town (1931), koje ste ranije vidjeli u ovom vodiču. Navedite dvije zajedničke značajke koje to djelo dijeli s ovim radom te jednu koja mu se razlikuje.
    5. Đoko Mazalić je imao oko 29 godina kada je ovo nastalo. Što u ovom djelu podsjeća na rad umjetnika u toj životnoj dobi?

    Vaš odgovor

    Napišite kratki odlomak o ovom umjetničkom djelu. Koristite činjenice iz ranijih dijelova ovog vodiča te svoje prethodne odgovore.